Email this article 
Post a Comment Centuries-Long Trends in the Linguistic Integration of Croatian Society
Abstract
The article discusses the history of the Croatian language, particularly the paths of the gradual linguistic integration of all Croats and the development of the standard language (based upon the Štokavian dialect) within Croatian society, whose members have spoken three dialects (Čakavian, Štokavian, Kajkavian) since the Middle Ages. Because of the multidialectal situation (all three dialects played an important role in the history of the Croatian language), linguistic integration was a complex process. The use of the Croatian language before national integrality in the 19th century may look complicated and disunified, but this article attempts to show the old connections between different dialectal areas and the realization of two the main conceptions of the construction of Croatian superdialectal (literary) expression in linguistic history: a literary language with a single-dialect basis (but with multi-dialectal infiltration within the superstructure) and a literary (hybrid) type of language based upon at least two dialects.
DOI: 10.31168/2305-6754.2012.1.1.9
Keywords
Full Text:
PDF (Русский)References
Brozović D., “O strukturalnim i genetskim kriterijima u klasifikaciji hrvatsko-srpskih dijalekata”, Zbornik za filologiju i lingvistiku, 3. Novi Sad, 1960, 68-88.
Brozović D., “Uloga bosanskohercegovačkih franjevaca u formiranju jezika hrvatske književnosti i kulture -od Divkovića do fra Grge Martića”, Jezik, 2, Zagreb, 1972-1973, 37-51.
Brozović D., “O ulozi Ljudevita Gaja u završnoj etapi hrvatske jezične unifikacije”, Radovi Instituta za hrvatsku povijest, 3, Zagreb, 1973, 35-63.
Brozović D., Ivić P., Jezik, srpskohrvatski/hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski, Zagreb, 1988.
Cithara octochorda seu Cantus sacri Latino-Sclavonici, quos in octo partes.., Beč, 1701.
Codex diplomaticus Regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae, в: Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, 1 (listine godina 743-1100), M. Kostrenčić (ur.), J. Stipišić, M. Šamšalović (sakupili i obradili), Zagreb, 1967.
Čunčić M., “Novo čitanje hrvatskoga glagoljskoga konavoskoga natpisa iz 11. stoljeća”, Slovo, 59, Zagreb, 2009, 123-133.
Damjanović S., Jezik otačaski, Zagreb, 1995.
Dražić I., Proslavljenje svetoga Dujma, D. Fališevac, S. Damjanović, B. Lučin (ur.), Split, 1996.
Držić M., Djela Marina Držića, 2. izdanje, M. Rešetar (ur.) (= Stari pisci hrvatski, 7), Zagreb, 1937.
Dukat V., “Život i književni rad Ivana Krizmanića”, Rad JAZU, 191, Zagreb, 1912, 1-67.
Dukat V. (ред.), Sladki naš kaj, Ogledi iz stare kajkavske književnosti, Zagreb, 1944.
Fancev F., “Jezik hrvatskih protestantskih pisaca 16. vijeka [II.], Prilog historičkoj gramatici jezika hrvatskoga ili srpskoga”, Rad JAZU, 214, Zagreb, 1916, 1-112.
Fancev F., “Dubrovačka pjesma 16 stoljeća u počakavljenom prijepisu”, u: V. Ćorović и др. (ur.), Zbornik iz dubrovačke prošlosti Milanu Rešetaru o 70oj godišnjici života, Dubrovnik, 1931, 245-256.
Folklorno kazalište, I. Lozica (ur.) (= Stoljeća hrvatske književnosti), Zagreb, 1996.
Frankopan F. K., Djela, J. Vončina (ur.) (= Stoljeća hrvatske književnosti), Zagreb, 1995.
Fuček I., Juraj Mulih: život i djelo, Zagreb -Rim, 1994.
Fučić B., Glagoljski natpisi, Zagreb, 1982.
Hercigonja E., Srednjovjekovna književnost, Povijest hrvatske književnosti, 2, Zagreb, 1975.
Hercigonja E., Nad iskonom hrvatske knjige, Rasprave o hrvatskoglagoljskom srednjovjekovlju, Zagreb, 1983.
Hrvatska književnost srednjega vijeka, V. Štefanić, B. Grabar, A. Nazor, M. Pantelić (ur.) (= Pet stoljeća hrvatske književnosti, 1), Zagreb, 1969.
Kapetanović A., Malić D., Štrkalj Despot K. (ur.), Hrvatsko srednjovjekovno pjesništvo: pjesme, plačevi i prikazanja na starohrvatskom jeziku. (= Biblioteka Hrvatska jezična riznica, Niz Starohrvatska vrela, 1), Zagreb, 2010.
Mažuranić A., Veber A., Mesić M. (ur.), Ilirska čitanka za gornje gimnazije, 1, Beč, 1856.
Ivšić S., “Jedna hrvatska glagoļska pjesma iz 14. vijeka u 'Libru od mnozijeh razloga'”, Građa za povijest književnosti hrvatske, 11, Zagreb, 1932, 1-10
Jandrich M., Lyubomirovich ili priatel pravi, Igrokaz Vu Trojem Zpelyìvanyu po Mat. Jandrich Pleb. vu Czirkveni izpìszan y po Th. Mikloúschich Tl. Zt. na szvétlo vàn dàn, Zagreb, 1821.
Junković Z., “Jezik Antuna Vramca i podrijetlo kajkavskoga dijalekta: dijakronijska rasprava”, Rad JAZU, 17, Zagreb, 1972, 1-229.
Kapetanić N., Žagar M., “Najjužniji hrvatski glagoljski natpis”, Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, XXXIX, Zagreb -Dubrovnik, 2001, 9-48.
Karnarutić B., Vazetje Sigeta grada, složeno po Barni Karnarutiću Zadraninu, Zagreb, 1866.
Katičić R., Litterarum studia: Književnost i naobrazba ranoga hrvatskog srednjovjekovlja, Zagreb, 1998 [2007].
Križanić J., Objasnьenje vivodno o pismě slověnskom, J. Hamm (ur.), Zagreb, 1983.
Kukuljević Sakcinski I., Bibliografia Hrvatska, Dio prvi: Tiskane knjige, Zagreb, 1860.
Kostrenčić M. (ur.), Lexicon Latinitatis medii aevi Iugoslaviae, Zagreb, 1973-1978.
Lončarić M., “Prilog podjeli kajkavskoga narječja (s kartom)”, Hrvatski dijalektološki zbornik, 6, Zagreb, 1982, 237-246.
Lončarić M., Kajkavsko narječje, Zagreb, 1996.
Lončarić M., “O klasifikaciji slovenskoga i hrvatskoga jezika s posebnim osvrtom na kajkavsko narječje”, Obdobja, 26, Ljubljana, 2009, 277-289.
Lucić H., Hektorović P., Skladanja izvarsnih pisan razlicih -Ribanje i ribarsko prigovaranje i razlike stvari ine, M. Franičević (ur.), (= Pet stoljeća hrvatske književnosti, 7), Zagreb, 1968
Malić D., “Tragovi crkvenoslavensko-čakavskih matica u najstarijim dubrovačkim molitvenicima”, Filologija, 49, Zagreb, 2007, 137-193.
Matijević Sokol M., „Latinski natpisi“, u: Hrvatska i Europa: kultura, znanost i umjetnost I: Srednji vijek (VII-XII. st.), Rano doba hrvatske kulture, I. Supičić (ur.), Zagreb, 1997, 239-256.
Misal po zakonu Rimskoga dvora, 1483 [Pretisak: Zagreb, 1971.].
Missale Romanum slavonico idiomate, Rim [ur. R. Levaković 1631, I. Paštrić 1706, M. Karaman 1741.]
Najstariji hrvatski latinički spomenici (do sredine 15. stoljeća), D. Malić (ur.) (= Stari pisci hrvatski, 43), Zagreb, 2004.
Nazor A., “Tragom Parčićeva glagoljskoga Misala”, Zadarska smotra, 3, Zadar, 1993, 103-120.
Nazor A., Knjiga o hrvatskoj glagoljici: “Ja slovo znajući govorim..”, S. Lipovčan i Z. Rebernjak (ur.), Zagreb, 2008.
Pergošić I., Decretum 1574: Hrvatski kajkavski editio princeps, Z. Bartolić (ur.), Čakovec, 2003.
Petrisov zbornik, глаг. рукопись, 1468.
Ptičar A., “Školski jezični priručnik Uputjenje k’ lipopisanju iz 1785. godine”, Rasprave Zavoda za hrvatski jezik, 17, Zagreb, 1991, 145-151.
Ptičar A., “Početnica ''Knjižica slovoznanja' (1831) kao leksikografski poticaj”, Rasprave Zavoda za hrvatski jezik, 19, Zagreb, 1993, 273-287.
Ptičar A., “Prvi slavonski pravopis”, Rasprave Zavoda za hrvatski jezik, 20, Zagreb, 1994, 273-280.
Ptičar A., “Prvi hrvatski računski priručnici”, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 30, Zagreb, 2004, 173-179.
Putanec V., “Podrijetlo nekih novijih jezičnih termina u hrvatskom književnom jeziku: rječnik, točka, pravopis”, Jezik, 5, Zagreb, 1977, 141-149.
Putanec V., “Jezik 'Dekretuma' (1574) Ivana Pergošića”, Hrvatski dijalektološki zbornik, 6, Zagreb, 1982, 269-277.
Ramovš F., “Slovenački jezik”, Narodna enciklopedija srpsko-hrvatsko-slovenačka, IV, Zagreb, 1927.
Rešetar M., Najstarija dubrovačka proza (= Posebna izdanja SANU, 192, Odeljenje literature i jezika, 4), Beograd, 1952.
Šafařík P. J., Geschichte der illirischen und kroatischen Literatur, Prag, 1865.
Šojat O., “Cithara octochorda i kajkavski spjev Planctus B. V. Mariae”, Planctus B. V. Mariae, seu passio secundum Joannem, Forum 7-8, Zagreb, 1988, 42-60.
Šporer J. M., Kastriota Škenderbeg: Tragedija u pet izvedah, Zagreb, 1849.
Vajs Vinja N., “Još jedan rukopisni rječnik Ivana Tanzlinghera Zanottija”, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 37/1, Zagreb, 2011, 199-260.
Vitaljić A., Ostan Božje ljubavi, Venecija, 1712.
Vončina J., “Jezični razvoj ozaljskog kruga”, Filologija, 7, Zagreb, 1973, 203-237.
Vončina J., “Jezik ozaljskog kruga”, u: Analize starih hrvatskih pisaca, Split, 1977, 191-204.
Vončina J., Jezična baština, Lingvostilistička hrestomatija hrvatske književnosti od kraja 15. do početka 19. stoljeća (= Biblioteka znanstvenih djela, 20), Split, 1988.
Vončina J., “Odraz dubrovačkog baroka u Kanižlićevu jeziku”, u: J. Matanović (ur.), Ključevi raja: hrvatski književni barok i slavonska književnost 18. stoljeća, Zagreb, 1995, 303-309.
Vončina J., “Belostenčev hibridni jezik”, Suvremena lingvistika, 23, sv.1/2, br. 43/44, Zagreb, 1997, 325-339.
Vončina J., Tekstološka načela za pisanu baštinu hrvatskoga jezičnog izraza, Posebni prilog Stoljećima hrvatske književnosti, Zagreb, 1999.
Vrela i prinosi 21, Radovi međunarodnog znanstvenog skupa “Isusovac Juraj Mulih (1694-1754) i njegovo doba”, V. Horvat (ur.), Zagreb, 1996-1997.
Zrinski, P., Frankopan F. K., Vitezović R., P., Izabrana djela, J. Vončina (ur.) (= Pet stoljeća hrvatske književnosti, 17), Zagreb, 1976.
Refbacks
- There are currently no refbacks.
Copyright (c) 2012 Amir Kapetanović
This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NoDerivatives 4.0 International License.